Astma

Što je astma?

Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva (bronha). Ovisno o težini bolesti, manifestira se različitim simptomima koji mogu biti stalni ili se pojavljuju periodički.

Najčešći simptomi astme su:

  • Napadaji suhog kašlja (ponekad samo suho kašljucanje)
  • Osjećaj nedostatka zraka s fenomenom ili bez fenomena čujnog disanja poput fućkanja ili piskanja
  • Pritisak u prsnom košu uz osjećaj napuhnutosti pluća
  • Noćno ili ranojutarnje buđenje (obično pred zoru) zbog osjećaja nedostatka zraka ili suhog kašlja
  • Simptomi obično prolaze spontano ili nakon uzimanja odgovarajućih lijekova

Zašto nastaje astma?

U podlozi astme je kronična upalna reakcija, najčešće alergijska. Upala sluznice uzrokuje poremećaj u funkcioniranju mišića dišnih puteva koji tako postaju hiperreaktivni. Hiperreaktivnost zapravo znači da će ti mišići, kao odgovor već na malu količinu provokacijske tvari, burno reagirati stiskanjem (spazmom) i tako uzrokovati suženje dišnih puteva.

Osim hiperreaktivnosti, upala uzrokuje i pojačano stvaranje sluzi koja se nakuplja u dišnim putevima te tako dodatno blokira protok zraka. Kontaktni alergeni dovode do kontaktnog alergijskog ekcema.

Koji oblici astme postoje?

Najčešće se astma dijeli na alergijsku (ekstrinzičnu, egzogenu) i nealergijsku (intrinzičnu, endogenu) astmu.

Ova se podjela temelji na činjenici da kod nekih bolesnika napadaje pokreću vanjski uzročnici (alergeni), a u drugih razni fizikalni ili kemijski čimbenici.

Sezonske alergije nastaju periodički, sezonskim otpuštanjem peludi s raznih biljaka.

Važno je znati da je određena razina upale prisutna i između napadaja, a da se napadaji javljaju kada se intenzitet upale pojača, osobito nakon intenzivnije izloženosti vanjskim ili unutrašnjim čimbenicima (pokretačke astme).

Ako smetnje traju cijelu godinu ili se razbuktavaju nekoliko puta godišnje (perenialne/godišnje alergije), moguće je da ste alergični na tvari čije pojavljivanje nije vezano za godišnje doba, kao što su to npr. kućna prašina (nalazi se u kućnom namještaju, posteljini, tepisima, madracima i dr.), dlaka kućnih ljubimaca i njihova slina, izlučevine žohara te spore raznih gljivica. Moguće je paralelno razviti preosjetljivost i na pelud biljaka i na spore gljivica. U posebnu skupinu izdvaja se astma izazvana lijekovima, fizičkim naporom, emotivnim stresom i sl.

Za djecu koja boluju od astme nerijetko se dobije podatak da su u ranoj dojenačkoj dobi imala učestale grčeve (kolike) ili dokazanu alergiju na hranu. Uvođenjem dohrane u djece sklone alergijama poslije se na karakterističnim mjestima pojavljuju svrbežom popraćene ekcematozne promjene na koži u sklopu atopijskog dermatitisa. U neke djece se one povuku tijekom prve 2-3 godine života, dok se u druge zadrže i u kasnijoj životnoj dobi. Kada se počnu povlačiti kožne promjene, obično se pojavljuju simptomi astme.

Jedno dijete može istodobno imati više alergijskih bolesti te se npr. simptomi rinitisa javljaju u 70-80% bolesnika koji boluju od astme. Svako dijete kojem je postavljena sumnja na astmu potrebno je uputiti specijalistu pedijatru-alergologu radi pravodobne dijagnoze, stupnjevanja težine bolesti i izbora odgovarajuće terapije.

3. svibnja = Svjetski dan astme