Međunarodni dan izumitelja 9. studenog
Pošto se u studenom obilježava Međunarodni dan izumitelja, pobliže smo se bavili tom temom.
Na početku sata uvijek odradimo motivacijsku igru te smo pogledali video prikaz o Eduardu Slavoljubu Penkali.
Video prikaz djeca gledaju s velikim zanimanjem. Iznenađuju se jer spoznaju da je Penkala izumio i termo bocu koju oni često koriste.
Razgovaramo o njegovom najpoznatijem izumu – penkalu.
Prilikom rastavljanja penkala na dijelove, iznenađenje biva veće kad vide da je u vrlo uskoj cijevi tinta koja proizvodi trag. Zatim djeci nudim penkala koja su neugledna pa ih s oduševljenjem ukrašavaju.
Kao dodatni poticaj na daljnje istraživanje i razvoj kod kuće, spominjem kako su mnoge izume današnjice osmislila djeca (grijače za uši, trampolin, Braillevo pismo, novogodišnje svjećice, sladoled na štapiću, peraje za plivanje…) što djecu dodatno motivira za rad.
Razvoj koncentracije i pamćenja
Na sljedećem susretu bavimo se razvojem koncentracije i pamćenja. Cilj aktivnosti u kojem sam uvela raznovrsne kartice bio je uvođenje novih pojmova, obogaćivanje postojećih iskustva, razvoj koncentracije i pamćenja te vizualne percepcije što su djeca vrlo dobro savladala.
Nakon početne brzopletosti i kako je vrijeme odmicalo, djeca više nisu govorila da je “nestao” predmet koji je i dalje pred njima.
Uvođenjem didaktike, primjećujem sve veći interes za istu i razvoj upornosti i dovršavanje zadataka.
Elektricitet
Na početku sata djeci sam pokazala video uradak o Nikoli Tesli koji je milujući mačku proizveo elektricitet. Zapanjen tom pojavom upitao je tatu što je to, a on je zaključio da to ne može biti ništa drugo, nego ono što proizvede munja.
Tom mišlju, razmišljali smo gdje se sve može vidjeti elektricitet pa su se djeca dosjetila da se ponekad “opečemo” kad se dodirnemo.
Željela sam da djeca vide elektricitet pa smo ga proizvodili trljajući balon po kosi, a djeca su se pritom dobro zabavljala.
Trljajući balon po tkanini, proizvodili smo sve više negativnosti (minusa) , dok su se na soli i papru proizvodili plusevi. Time smo dobili mogućnost da se papar koji je lakši od soli prilijepi na balon i ponovo smo vizualno vidjeli elektricitet.
Za kraj su djeca na salveti koja je lagana nacrtala neke životinjice koje skaču (zmija, zec ili skakavac). Trljajući ravnala po tkanini, proizvodili smo negativnosti i dodirujući ravnalom izrezanu životinjicu, ona se podignula bez dodirivanja rukom.
Spoznali smo da su plastična ravnala podatnija za proizvodnju elektriciteta, djeca nisu odustajala ako ne bi uspjela od prve, a pojedinci su pomagali drugima dok baš svi nisu uspjeli izvršiti pokus.
Kućna čudovišta
Videopriča uvodi djecu u temu o “Kućnim čudovištima”, a zapravo o krivcima za njihove svakodnevne nestašluke.
Djeca su trebala razmisliti o tome koja je njihova glavna mana koja njima i njihovim roditeljima otežava svakodnevnicu i zatim je pretočiti u lik čudovišta koje je za to odgovorno.
Poticala sam djecu da osmisle lik i djelo čudovišta i da mu daju naziv.
Nakon razmišljanja i usmenog prezentiranja, djeca su nacrtala likove.
Svi polaznici bili su uspješni u tom zadatku.
Nakon glavne aktivnosti, djeci dajem listić na kojem su trebali u mnoštvu sličnih slogova, pronaći i zaokružiti “LO”.
Djeca su razvijala maštu, dodavala detalje, koncentraciju, vizualnu percepciju.