Pobol djece u vrtiću od akutnih respiratornih infekcija i zdravstvene preporuke

Polaskom djeteta u vrtić, posebice od jasličke dobi javljaju se najčešće respiratorne, te nakon njih gastrointestinalne infekcije. Do treće godine života djeca koja borave u dječjim ustanovama obole od akutnih respiratornih infekcija dišnih organa 6-9 puta godišnje,a čak njih 10% i po 12 infekcija tokom godine. Razlog tome su anatomske karakteristike dišnog sustava djeteta, nedozreo imunološki sustav te boravak u kolektivu čime je dijete višestruko izloženo infekcijama. Nakon treće godine boravka u kolektivu pada učestalost obolijevanja.  Rjeđe su bolesna djeca koja imaju brata /sestru u vrtiću pa su već imunizirana preko njih. Na smanjenje pobola može se pokušati utjecati slijedećim mjerama:

Dojenjem-prema preporukama  Svjetske zdravstvene organizacije do druge godine života(a može i duže prema želji majke i djeteta), idealan način za dobivanje antitijela preko majčinog mlijeka za obranu organizma.

Ispravna prehrana – raznolika, sa naglaskom unošenja vitamina C najidealnije unosom  voća i povrća.

Osobna i kućna higijena – često provjetravanje prostorija u kojima dijete boravi, vlažnost zraka 60%, stavljanje ruke preko lica prilikom kihanja i  kašljanja, higijensko pranje ruku, pranje igračaka i predmeta kojima se dijete igra.

Nepušenje u okolini djeteta- pušenje pogoduje nastanku respiratornih infekcija kao i kroničnih dišnih bolesti.

Poboljšanje uvjeta boravka djece u vrtiću – česte šetnje, provjetravanje prostorija , tjelesna aktivnost.

Kako su na prvom mjestu infekcije gornjih dišnih puteva njih 75% je virusnog podrijetla (hunjavica,angina..) što ukazuje da nema potrebe za antibiotskom terapijom. Preporuke od pedijatara za dijete s blažom respiratornom infekcijom su  simptomatska terapija, a ne liječenje antibioticima. Ona se odnosi na  nadoknadu tekućine , održavanje prohodnosti dišnih puteva (ispuhivanje sekreta iz nosa ili njegova aspiracija), davanje sirupa protiv kašlja ili za iskašljavanje prema preporuci liječnika, snižavanje povišene tjelesne temperature, smanjivanje aktivnosti djeteta te njegovo izdavajanje iz dječjeg kolektiva. U slučaju produktivnog-vlažnog kašlja nuditi djetetu tople napitke kako bi lakše iskašljao sekret.
Ukoliko djetetu bude propisana antibiotska terapija liječenje treba provoditi toliko dugo koliko je liječnik odredio, a nikako prekidati čim mu se stanje poboljša. U suprotnom dijete će se ponovo razboljeti kroz nekoliko dana, organizam će se dodatno bespotrebno iscrpiti i oporavak će se znatno produžiti.
Dijete predškolske dobi manje je sklono infekcijama posebice ukoliko je pohađalo kolektiv od jasličke dobi čime je steklo određeni imunitet, stoga tijekom godine obolijevaju do tri puta.

U toj dobi česti simptom je kašalj i obično ne zahtijeva liječenje jer je on obrambena reakcija organizma koja spriječava ulazak mikroorganizma u donje dišne putove. Suhi ljepljivi kašalj koji se javlja zbog iritacije grkljana i dušnika obično traje 10-15 dana a ponekad i duže,što roditelje često zabrinjava.

Da bi se izbjegli recidivi bolesti najbolje je da dijete ne ide odmah u vrtić ili jaslice čim padne temperatura. Razdoblje ozdravljenja omogućuje djetetu da prikupi svoje snage i nakon par dana ponovno se vraća svakodnevnom životu.
Sluznica dišnih putova se obnavlja i još je ranjiva nakon preboljele infekcije.
Svaka virusna infekcija oslabi obrambene snage organizma, što olakša pojavu nove infekcije.
Svakako bi dijete moralo ostati kod kuće barem dva dana nakon pada temperature.